Mjesto i značaj amniocenteze u skriningu visoko rizičnih trudnoća sa prethodno ponavljanim ranim spontanim pobačajima
DOI:
https://doi.org/10.5644/Radovi.324Keywords:
spontani pobacaj, Amniocenteza, genetičko savjetovanje, rizična trudnoćaAbstract
Spontanim pobačajem se smatra nenamjerni prekid intrauterine trudnoće prije 28 sedmice starosti ploda. Uzroke tih dešavanja cesto je teško konstatovati. Amniocenteza je jedna od metoda u antenatalnoj dijagnostici koja roditeljima može dati informacije o stanju njihovog ploda, posebno kod rizičnih trudnoća ili ponavljanih ranih spontanih pobačaja.
U ovim istraživanjima je posmatrano 755 slučajeva pacijentica prije rata (1987-1991), koje su tražile genetički savjet i kod 409 slučajeva je urađena amniocenteza, a 480 trudnica koje zbog ratnog stanja (1992-1994) nisu mogle da se obrate za genetičku konsultaciju, pa im je možda neuvjetan način življenja, deficitarna ishrana, a naročito stres uzrokovao nastanak spontanog pobačaja. Rezultati ove studije su konstatovali pozitivni efekat amniocenteze, odnosno genetičkog savjetovanja kod visoko rizičnih trudnoća i ponavljanih ranih spontanih pobačaja.
References
Berberović, Lj., & Redžić, A. (1996). Krvne grupe ABO sistema u uzorku trudnica sa indikacijama za genetičko savjetovanje. Radovi ANUBiH, 26, 119–126.
Redžić, A. (1996). Rezultati i rizik amniocenteza (analiza 409 slučajeva genetičkog savjetovanja). Radovi ANUBiH, 26, 126–133.
Kurjak, A., & Zergollern-Cupak, Lj. (1982). Pravo na život i pravo na smrt. In A. Kurjak, Suvremena dostignuća antenatalne dijagnostike i neki medicinsko-pravni problemi (pp. 9–19). Zagreb: Jugoslovenska medicinska naklada.
Lazarević, J., Bila, S., & Radunović, N. (1990). Suvremena antenatalna dijagnostika. Beograd: Suvremena administracija.
Grujić, S., Mehmedbašić, S., Todorović, G., & Nikulin, B. (1990). Rana amniocenteza na ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu: Dvogodišnje iskustvo. Medicinski arhiv, 44(3–4), 159–161.
Lauritsen, J., Jonasson, J., Therkelsen, A., Lasa, F., Lindsten, J., & Petersen, G. (1972). Studies on spontaneous abortion. Hereditas, 71, 160–163.
Lippman-Hand, A. (1980). Genetic counseling and human reproductive loss. In H. I. Porter & E. B. Hook (Eds.), Human embryonic and fetal death: Proceedings of the Tenth Annual New York State Health Department Birth Defects Symposium (pp. 299–314). New York: Academic Press.
Thom, D. H., Nelson, L. M., & Vaughan, T. L. (1992). Spontaneous abortion and subsequent adverse birth outcomes. American Journal of Obstetrics & Gynecology, 166(1 Pt 1), 111–116.
Carr, D. H. (1963). Chromosome studies in spontaneous abortions. Obstetrics & Gynecology, 26, 308–326.
Carr, D. H. (1967). Chromosomal anomalies as a cause of spontaneous abortion. American Journal of Obstetrics & Gynecology, 97, 283–293.
World Health Organization. (1970). Spontaneous and induced abortion (Technical Report Series No. 451). Geneva: WHO.
Nelson, T., Oakley, G. P., & Shepard, T. H. (1971). Monitoring birth defects and environment. In E. B. Hook, D. T. Janerich, & H. I. Porter (Eds.), Monitoring birth defects and environment (pp. 45–64). New York: Academic Press.
Fantel, A. G., Shepard, T. H., Vadheim-Roth, C., Stephens, T. D., & Coleman, C. (1980). Embryonic and fetal phenotypes: Prevalence and other associated factors in a large study of spontaneous abortion. In H. I. Porter & E. B. Hook (Eds.), Human embryonic and fetal death: Proceedings of the Tenth Annual New York State Health Department Birth Defects Symposium (pp. 71–87). New York: Academic Press.
Harlap, S., Shiono, P. H., & Ramcharan, S. (1980). A life table of spontaneous abortions and the effects of age, parity, and other variables. In H. I. Porter & E. B. Hook (Eds.), Human embryonic and fetal death: Proceedings of the Tenth Annual New York State Health Department Birth Defects Symposium (pp. 145–158). New York: Academic Press.
Downloads
Published
Issue
Section
License
Copyright (c) 2026 Amira Pekuša-Redžić
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
