Endokrine stanice u upalno-regenerativnim i displastičnim epitelnim lezijama sluznice kolona

Authors

  • Svjetlana Radović Institut za patologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu
  • Ivan Selak Institut za patologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu
  • Mirsad Babić Institut za patologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu
  • Aleksandar Nikulin Institut za patologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.5644/Radovi.327

Abstract

Cilj. Imunohistohemijskom metodom ispitivano je da li pri nastanku epitelne displazije u ravnoj, hronično inflamiranoj mukozi kolona, dolazi do promjene broja, oblika i načina raspoređivanja kriptalnih i perikriptalnih endokronih stanica (ES).

Metoda. Pregledani su biopsijski uzorci 270 pacijenata, medu kojima su 74 okarakterisana kao upalno-regenerativne promjene, a 198 slučajeva kao displastične lezije. Lagana displazija nađena je u 108, srednja u 58, a teška u 30 slučajeva. Brojnost i lokacija ES-a, koje su imunohistohemijski vizuelizirane hromograninom A, određivani su unutar kripti i u perikriptalnoj zoni, te komparirani sa nalazom u normalnoj sluznici i u tkivu adenokarcinoma kolona.

Rezultat. Kod lagane displazije, u odnosu na upalno-regeneratorno promijenjenu mukozu, zapaženo je signifikantno povećanje broja kriptalnih i perikriptalnih ES-a. Kod srednje, u odnosu na laganu displaziju, uočeno je povećanje broja kriptalnih ES-a, dok je broj perikriptalnih stanica ostao nepromijenjen. Kod teške,

u odnosu na srednju displaziju, te u tkivu adenokarcinoma kolona, nije uočena promjena broja kriptalnih ES-a, ali je zapaženo povećanje broja perikriptalnih ES-a.

Zaključak. Signifikantno povećanje broja kriptalnih i perikriptalnih ES-a u stadiju lagane displazije u odnosu na upalno-regenerirajucu mukozu, može se smatrati jednim od relevantnih patoloških parametara početnog razvoja epitelne displazije. ES u displasticnim lezijama ravne mukoze kolona nisu neoplastične prirode, s obzirom da nisu verifikovane atipije njihovog oblika i međusobnog odnosa.

References

Pearse, A. G. E. (1969). The cytochemistry and ultrastructure of polypeptide hormone-producing cells of the APUD series and the embryologic, physiologic and pathologic implications of the concept. Journal of Histochemistry & Cytochemistry, 17, 303–313.

Andrew, A. (1974). Further evidence that enterochromaffin cells are not derived from the neural crest. Journal of Embryology and Experimental Morphology, 31, 589–598.

Auböck, L., & Höfler, H. (1983). Extraepithelial intraneural endocrine cells as starting points for gastrointestinal carcinoid. Virchows Archiv A, 401, 17–33.

Auböck, L., & Ratzenhofer, M. (1982). “Extraepithelial enterochromaffin cell-nerve-fibre complex” in the normal human appendix, and in neurogenic appendicopathy. Journal of Pathology, 136, 217–226.

Höfler, H., & Denk, H. (1984). Immunohistochemical demonstration of cytokeratin in gastrointestinal carcinoids and their probable precursor cells. Virchows Archiv A, 235–240.

Solcia, E., et al. (1987). Endocrine cells of the digestive system. In L. R. Johnson (Ed.), Physiology of the gastrointestinal tract (Vol. 1, 2nd ed., p. 111). New York: Raven Press.

Polak, J. M., & Bloom, S. R. (1985). Neuroendocrine neoplasms and regulatory peptides. In J. M. Polak & S. R. Bloom (Eds.), Endocrine tumours: The pathobiology of regulatory peptide-producing tumours (pp. 1–20). Edinburgh, London, New York: Churchill Livingstone.

Sundler, F., Alumets, J., & Håkanson, R. (1978). Peptides in the gut with dual distribution in nerves and endocrine cells. In S. R. Bloom (Ed.), Gut hormones (pp. 406–410). London & New York: Churchill Livingstone.

Papadaki, L., Dhillon, A. P., Rode, J., Stockbrugger, R., Moss, E., & Cotton, P. B. (1985). Gastric mucosal endocrine proliferation in pernicious anaemia (abstract). Journal of Pathology, 145, 89a.

Rubin, C. E., Haggitt, R. C., Burmer, G. C., Brentnall, T. A., Stevens, A. C., Levine, D. S., et al. (1992). DNA aneuploidy in colonic biopsies predicts future development of dysplasia in ulcerative colitis. Gastroenterology, 103, 1611–1620.

Brown, D. C., Cole, D., Gatter, K. C., & Mason, D. Y. (1988). Carcinoma of the cervix uteri: An assessment of tumour proliferation using the monoclonal antibody Ki67. British Journal of Cancer, 57, 178–181.

Dodd, S. M. (1986). Chronic ulcerative colitis complicated by atypical carcinoid tumor. Journal of Clinical Pathology, 39, 913–916.

Van den Ingh, H., Van den Broek, L., & Verhofstad, A. (1986). Neuroendocrine cells in colorectal adenomas. Journal of Pathology, 148, 231–237.

Gledhill, A., Enticott, M., & Howe, S. (1986). Variation in the argyrophil cell population of the rectum in ulcerative colitis and adenocarcinoma. Journal of Pathology, 149, 287–291.

Newmark, H. L., & Lipkin, M. (1992). Calcium, vitamin D, and colon cancer. Cancer Research, 52, 2067s–2070s.

Radović, S. (1989). Definicija morfoloških kriterija za dijagnosticiranje displastičnih promjena u sluznici debelog crijeva. Rad, Sarajevo.

Barrett, P., Hobbs, R. C., Coates, P. J., Risdon, R. A., Wright, N. A., & Hall, P. A. (1985). Endocrine cells of the human gastrointestinal tract have no proliferative capacity. Histochemical Journal, 27, 482–486.

Published

15.06.2002

Issue

Section

Works

How to Cite

Endokrine stanice u upalno-regenerativnim i displastičnim epitelnim lezijama sluznice kolona. (2002). Acta Medica Academica, 31, 95-106. https://doi.org/10.5644/Radovi.327

Most read articles by the same author(s)

<< < 1 2